a15:11 Te 2:13, 4:14
b15:3Ais 53:5-12; Lu 1:2; Ap 2:23; 1 Ko 11:2,23; 1 Pi 2:24
c15:4Wee 16:8-10; Mt 12:40, 16:21, 28:10; Ap 2:24-32
d15:5Mt 28:16-17; Mk 16:14; Lu 24:34,36; Jo 20:19
e15:7Lu 24:50; Ap 12:17
f15:8Ap 9:3-6; 1 Ko 9:1; Ga 1:16
g15:9Ap 8:3; Ga 1:13; Ep 3:8; 1 Ti 1:15-16
h15:102 Ko 6:1, 11:5,23; 1 Ti 1:14
i15:121 Ko 6:14
j15:13Ap 2:24
k15:14Ap 25:19; 1 Te 4:14
l15:15Ap 1:8,22, 4:33, 5:32, 26:16
m15:17Lo 4:24-25, 10:9
n15:181 Te 4:16
o15:20Lo 8:11; Kl 1:18; 1 Te 4:14
p15:21Lo 5:12,18
q15:221 Ko 15:45-49
r15:231 Te 2:19, 4:16
s15:25Wee 110:1; Mt 22:44
t15:26Pa 20:14, 21:4
u15:27Wee 8:6; Lo 6:9; Ep 1:22
v15:28Lo 9:5; Ep 4:6; Pl 3:21; Kl 3:11
w15:31Lo 8:36; 2 Ko 4:10-12; Pl 1:26
x15:32Ais 22:13; Lu 12:19-20; 2 Ko 1:8-9
y15:34Ap 26:8; Lo 13:11; 1 Ko 6:5;
z15:35Ga 6:8
aa15:36Jo 12:24
ab15:38Jen 1:11
ac15:41Dan 12:3
ad15:43Pl 3:20-21
ae15:441 Ko 2:14-15; 2 Ko 5:1; Ip 4:12; Ju 19
af15:45Jen 2:7; Jo 6:63; 1 Ko 15:20-28; 2 Ko 3:6,17
ag15:47Jen 2:7; Dan 7:13
ah15:49Lo 8:29; Pl 3:21
ai15:50Jo 3:5-6; 1 Ko 6:13
aj15:51-521 Te 4:15-17
ak15:52Nam 10:3; Joe 2:1; Mt 24:31
al15:532 Ko 5:1-5
am15:54Ais 25:8
an15:55Osi 13:14; Pa 20:14
ao15:56Jo 16:33; Lo 6:14, 7:7,13
ap15:582 Ktl 15:7; Pa 14:13

1 Corinthians 15

Kataisa malunya dee sakatasiamo dokonya leamo doko

1Kaimia a paluma, Wai Pii Epe nambame nyakama langio doko nyakamame masipimi laka lao masilyo. Nyakamame Wai Pii Epe doko nyepala dokonya ketae kalyamino. 2Wai Pii Epe dokome nyakama pyoo nyepae kalyamino. Dopaka doko, Wai Pii Epe dokonya pii langio doko nyakamame minalakao minala nayao mee masoo miniamili kandao doko, kapa napeali.

3Doko, b nambame pii nyio etete andake datupa nyakama langio: baame dopa pitana lao pii pepa pyapae singili pyoo Kataisa baa naimanya koo pingi dupanya kumikea. 4Baa c malu peteaminopa pii pepa pyepae singiliaka pyoo koto tepo dokonya Goteme baa sakatasia. 5Sipasame d baa kandateamopa maitakao akali kingi-ita mende-kisa dee lapoma dutupame baa kandeami. 6Dee maitakao dutupa-pipa awapa masoo miningi kaiminingi andate yuunginya ulutena pyakalyoame baa kandeami. Kandeamino kaiminingi dupanya longo dupa mee kalyamino. Dopaka doko, yangi isa palipiami. 7Dee e maitakao Jemesame baa kandea. Dee maitakao aposele dupa pitakame kandeami. 8Dutupa f pitakanya ete pyoo doko, namba endanya wane mandyuu nepataele dokome apata kandeo. 9Aposele g dupa pitakanya namba etete anasale waka. Doko, nambame Gotenya sosa doko watao pyao kateo. Dopa pio dokonya namba aposele joo katapenge epe daa. 10Dopaka h doko, Gotenya mona epe palenge doko mambele namba kalyo dapa pyoo kalyo. Baame mona epe palyoo namba dia dokome dii namandenge mende daa. Nambame lekeleke tao aposele waka dupa pitaka ita minao kalai pio. Dopaka doko, namba tangeme napio. Daa, Goteme namba kandao mona epe palyingi dokome pio. 11Dopaka doko, nambame tamopi dupame tamopi doko angi mende daa. Naima pitakame pii dutupaka lamaiyoo kalyamanopa nyakamame pii dutupa masoo miningima.

Naima malunya dee sakataseta dokonya leamo doko

12Kini, i Goteme Kataisa malunya dee sakatasiamo dokonya lao naimame pii lamaingi doko, aipa petala nyakamanya mendapuame, “Endakali kumapae dupa dee sakatasala nayatana,” lelyamipi? 13Doko, j endakali kumapae dupa kini dee sakatasala nayata yali kandao doko, Kataisa kini sakatasala nayaliaka. 14Dee k Kataisa sakatasala nayali kandao doko, naimame pii lamailyamano doko angi mende jala nayapumopa nyakamame masoo minilyamino doko angi mende jala nayapyaliaka. 15Dee l naimame Gotenya lao pii lamaingi doko sambo lamaingi joo katapumaliaka. Doko, naimame Kataisa dee sakatasiana lao lamaingi. Dopaka doko, endakali kumapae dupa kini sakatasala naenge pyali kandao doko, Kataisa sakatasala nayali. 16Doko, endakali kumapae dupa sakatasala naenge pyali kandao doko, Kataisa sakatasala nayaliaka. 17Dee m Kataisa sakatasala nayali kandao doko, nyakamanya masoo miningi dokome kapa pao nyakama nisala nayapyali. Nyakamanya koo dupanya yanu doko nyakama-kisa mee sipyali. 18Dee n Kataisa lao masoo minao isa palipiamino endakali dupa koyamiliaka. 19Naimame Kataisa lao masoo malisoo kalyamanoaka doko, naima epapu kalyamano dakepa iki baame naima nisepenge jipyali kandao doko, naimame endakali koyao katenge yangi dupa pitaka ita minao naima etete koyao kondo pipae katapumali.

20Dopaka o doko, dopa daa. Goteme Kataisa malunya dee sakatasia. Endakali isa palipiami dupanya wambao sakatasiamo doko Kataisa baa. 21Akali p mende mambele kumingi kende doko singi. Mendai dopaka pyoo Akali mende mambele endakali kumapae dupa sakatasingi. 22Doko, q endakali dupa pitaka Atamepa pakatae dokonya kumingi. Mendai dopaka pyoo endakali dupa pitaka Kataisapa pakatala dee lete kataseta. 23Dopaka r doko, lete katasepenge jilyali pyoo dee lete katasingi. Wambao Kataisa dee lete katasia. Maitakao Kataisa baa ipatamo dokopa baanya endakali dupa dee lete katasepenge. 24Dokopa yuu etata. Dopa pitamopa kaitinya isingi dupa pitakapi, enomba nyoo isoo katenge dupapi, pupu lapae dupapi, dupa pitakanya pupu lapae dupa Kataisame etasetala, isingi doko Takange Gote-kisa setata. 25Doko, s Kataisame kiŋi joo isoo katao yandapipi dupa pitaka baanya moko pundipundi Goteme katena latamo gii dokonya tuu lapenge. 26Dee t yandapipi ete pyoo baame etasetamo doko, kumingi kende doko etaseta. 27“Doko, u dupa pitaka baanya moko pundipundi dokonya sina lea.” Dopaka doko, “dupa pitakana” lapae silyamo pii dokome dupa pitaka Kataisanya pundipundi sina leamo doko baa apatana lao makande napilyamo. Doko panao silyamo. 28Dupa v pitaka Kataisa baanya pundipundi sepatamo dokopa, Ikiningi doko baa tangeme dupa pitaka baanya pundipundi sina latamo dokonya pundipundi katata. Dokopa Goteme dupa pitakanya ulusale katao isoo katata.

29Pii dutupa kini daa tamo kandao doko, endakali kumiami dupa lao masetala kaimbu nyilyamino endakali dupame aipa petala kumiami dupa nisetamipi? Kini, endakali kumapae dupa dee sakatasala nayata tamo kandao doko, aipuma dupame endakali kumiami dupa lao masetala kaimbu nyilyamipi? 30Dopa tamo doko, naimame aipuma kuka kotaka lao koyapenge dupanya tengesa pyoo katapumalipi? 31Kaimia w paluma, Kataisa Jisasa naimanya Kamongo doko mambele nambame nyakama lao masetala luilyo doko mauwana, koteaka lao namba kumalanya pyoo kalyo. 32Epesasa x yuu angenya nambame endakali mena kumbalo jepae dupa-pipa yanda pio. Dopaka doko, nambame mee endakali dupame masingimali pyoo masoo pioli kandao doko, dokonya namba yole aki mende nyiolipi? Endakali kumapae dupa dee sakatasala nayata tamo kandao doko, “Taita kumatama dokonya neepi endakipi dupa napama lao nao katapumali.” 33“Kaita miningi koo dupame endakali mana epe miningi dupa minao koyasingimana,” endakali mendeme nyakama minakasina lao kayala nayalapape. 34Nyakamame y nyakamanya kyakaenge mana doko yakinatala mona paliuu tolao masepengeli pyoo masalapape. Koo dupa deaka napyepape. Nyakamanya mendapuame Gote lao masala naelyamino. Nambame nyakama elya salapale lao lelyo.

Yonge aipale kateta dee sakatasetape dokonya leamo doko

35Dopaka z doko, endakali mendeme lao pituu, “Endakali kumapae dupa aipa petala dee sakatatamipi? Dupa yonge aipale katao sakatatamipi?” lao pisetami. 36Emba aa akali kyakaenge! Embame ee wai pokeleno doko wambao sapuala naenge lamo kandao doko, langa lengepe? 37Dee embame ee wai pokeleno doko maitakao andao yoko pyoo katatamoli petae pokala naenge. Daa, kanopa wai lamopi ee wangi waka mende lamopi wangi iki pokenge. 38Gote ab baame masiamoli pyoo ee wai doko yoko wangyapi mandyuu katena lenge. Baame wai dupa wakale wakale mana minao yoko wangyapi mandyuu katena lenge.

39Dee lenge tenge dupa pitakanya yanu dupa mendai dopaleaka daa. Endakalinya yanu mendepaleaka, menanya mendepaleaka, yakanya mendepaleaka, wapakanya mendepaleaka katenge. 40Kaitinya dopale dupa kalyamopa yuunya dopale dupa singi. Dopaka doko, kaitinya katenge dupa kandengesa auu mendepale pingi. Dee yuunya singi dupa kandengesa auu mendepaleaka pingi. 41Niki ac doko kandengesa auu mendeaka pyoo, kana doko auu mendeaka pyoo, bui doko auu mendeaka pingi. Dee bui dupa wakale wakale auu mendepaleaka pingi.

42Endakali kumapae dupa dee sakatasingi doko mendai dopaleaka. Yonge malu pingi doko koyapenge. Yonge sakatasetamo doko koyala nayapenge. 43Yonge ad malu pingi doko koo. Yonge sakatasetamo doko epe. Yonge malu pingi doko tambo lapae. Yonge sakatasetamo doko pupu lapae. 44Yonge ae malu pingi doko isa yuu angenya-tae mende. Yonge sakatasetamo doko kaitinya-tae mende. Isa yuu angenya-tae yonge katatamo kandao doko, kaitinya-tae yonge katataka. 45Pii af pepa pyapae singi dokome apata lao pituu, “Akali tee pyao kateamo Atame doko lete katenge mende jiana,” lapae silyamo. Dee ete pyoo kateamo Atame doko lete katasingi Sipitisa mende jia. 46Dopaka doko, wambao naima Sipitisame kaitinya-tae yonge lete katasingi doko katao nakalyamano. Daa, wambao naima isa yuu dakenya-tae yonge doko katao kalyamano. Tenda naima kaitinya-tae yonge doko katao katatama. 47Akali ag tee pyao kateamo doko yuu dakenya-tae. Akali laponge doko kaitinya katao epea. 48Isa yuunya endakali dupa akali yuunya-tae dopale. Kaitinya endakali dupa akali kaitinya katao epeamo dopale. 49Indupa ah naima akali yuunya-tae doko wangi tao kalyamano. Tenda dopaka pyoo akali kaitinya katao epeamo doko wangi tao katatama.

50Kaimia ai paluma, nambame lelyo doko dapa lao lelyo: Isa yuu angenya endakali dupame Goteme isingi panda doko kapa pao nyala nayapenge. Dee koyapenge dokome koyala nayao katapenge doko kapa pao nyala nayapengeaka.

51Kandeleno! aj , ak Goteme yalo pyoo masoo katea mende nambame nyakama langilyona, naima pitaka kumao etala nayatama. Dopaka doko, beto ete pyoo doko latamo dokopa etete lee mendai lenge lependi lakengeli pyoo naima pitaka minao aloo pita. Doko, kini beto doko latamopa endakali kumapae dupa koyala naena lao dee sakatasetala naima minao aloo pita. 53Doko, al koyapenge yonge dake koyala nayapenge yonge jepenge. Dee kumapenge yonge dake kumala nayapenge yonge jepenge. 54Dopana, am koyapenge yonge dake koyala nayapenge yonge joo dee kumapenge yonge dake kumala nayapenge yonge joo pitamopa, pii dapa lao pepa pyapae silyamo doko angi jeta:

“Goteme yanda pyoo ita minatala kumingi doko etasalakao etasetea!”
55“Kumingi an mana dokome endakali dupa kapa pao kumasala nayapenge.
Kumingi dokonya pupu lapae doko dee nasilyamo.”
56Koo ao pingi doko kumingi dokonya yandate. Dee mana setapae dupame koo pingi doko pupu lasingi. 57Dopaka doko, Gote tama pimana! Naimame yanda pyoo ita minalapale lao baame naimanya Kamongo Jisasa Kataisa-kisa naima pupu lasilyamo.

58Dopana, ap nambanya mona setenge kaimia paluma, nyakama kyoto joo ema napyoo kalyepape. Nyakamame Kamongonya kalai pyakamailyamino doko mee maa yangala naelyamanona lao masetala koteaka lao pyokondape pyoo pyakamaiyoo kalyepape.

Copyright information for ENQ